Kašalj (lat. tussis) predstavlja automatski, prirodni refleks koji pomaže izbacivanju sekreta, raznih iritansa, stranih čestica i mikroorganizama iz dišnih putova radi njihove prohodnosti i normalnog disanja. Uzroci kašlja su mnogobrojni i često nisu vezani isključivo uz dišni sustav. Za pravilno liječenje kašlja najbitnije je odrediti njegov uzrok.
Najčešći uzrok kašlja su respiratorne infekcije gornjih dišnih puteva čiji uzročnik mogu biti virusi ili (puno rjeđe) bakterije (npr. prehlada, upala grla, gripa, upala sinusa, itd …). Sljedeći po učestalosti uzročnici kašlja su infekcije donjeg dišnog sustava, postnazalni iscjedak (alergijskog, virusnog, bakterijskog porijekla), kronične plućne bolesti poput KOPB-a i astme, gastroezofagealni refluks (vraćanje kiseline iz želuca u jednjak), strano tijelo u dišnom sustavu, zatajenje srca, tumori, tuberkuloza, neki lijekovi, itd. Kašalj može biti uzorkovan i nekim vanjskim faktorima kao što su iritansi iz zraka i zagađenost zraka.
Po duljini trajanja, kašalj se dijeli na akutni, subakutni i kronični. Akutni kašalj počinje naglo, traje kraće od tri tjedna i najčešće je posljedica infekcije gornjeg dišnog sustava, upale pluća, upale sinusa, stranog tijela ili alergijske reakcije. Može biti praćen povišenom tjelesnom temperaturom. Subakutni kašalj traje tri do osam tjedana, obično je povezan s kompliciranim infekcijama dišnih putova.
Kronični kašalj traje dulje od 8 tjedana i najčešće je posljedica kroničnog bronhitisa (čest u pušača), astme, gastroezofagealnog refluksa, ali može rjeđe biti i simptom raka pluća ili zaraznog oboljenja poput tuberkuloze. Od kroničnog kašlja pati 10 % odraslih osoba.
Prema količini stvorene sluzi razlikujemo produktivni, vlažni kašalj (kod kojeg dolazi do prekomjernog stvaranja i nakupljanja sluzi koja se taloži na dišnim putevima i otežava disanje) i suhi, nadražajni, neproduktivni kašalj (kod kojeg ne dolazi do stvaranja sluzi, i kod kojeg osoba ne iskašljava nikakav sadržaj).
Kašalj liječimo uklanjanjem uzroka, liječenjem infekcije ili izbjegavanjem iritansa. U slučaju da kašalj traje kraće od tjedan dana i praćen je uobičajenim simptomima prehlade ili gripe, posjet liječniku nije nužan. U tom slučaju dovoljna je primjena takozvane simptomatske terapije, koja podrazumijeva prirodne lijekove i strategije kao što su: konzumacija toplih napitaka (biljnih čajeva, limunade i sl.), juha, meda, higijenske mjere poput provjetravanja i ovlaživanja prostorija u kojima boravimo, posebno tijekom hladnih mjeseci. Također, savjetuje se prestanak pušenja i izbjegavanje zagađivača i iritansa iz okoline. Lokalna primjena kapi za dekongestiju nosne sluznice savjetuje se kraće vrijeme (ne dulje od 5-7 dana), a upotreba antibiotika samo po uputi liječnika.
U slučaju produktivnog kašlja, preporuka je da se on ne pokušava suzbiti, nego da se osoba obilno hidrira (pije puno tekućine – naglasak na vodi ili čaju) te eventualno dodatno olakša izbacivanje sekreta omekšavajući odnosno razrjeđujući bronhalnu i trahealnu sluz lijekovima iz skupine ekspektoransa ili mukolitika koji u sastavu imaju acetilcistein, karbocistein ili ambroksol. Navedeni lijekovi se kupuju u ljekarni u slobodnoj prodaji. Prije kupnje svakako se treba savjetovati sa liječnikom obiteljske medicine ili ljekarnikom.
Suhi kašalj, koji nadražuje, iscrpljuje i ometa osobu u svakodnevnom funkcioniranju, logično je pokušati suzbiti. Najbolje je prvo početi terapiju sa pripravcima na bazi ekstrakta bršljana, sladića, jaglaca, eukaliptusa, bijelog slijeza, metvice i dr. Ukoliko kašalj ne prolazi, treba se obratiti liječniku obiteljske medicine koji nakon pregleda i uvida u stanje pacijenta, i ukoliko je to indicirano, može na recept propisati antitusik, lijek koji suzbija suhi kašalj (folkodin, butamirat i sl.), i koji se ne može kupiti u slobodnoj prodaji.
U nekim je slučajevima, brz obzira na vrstu kašlja, potrebna i antibiotska terapija. O njezinom primjeni odluku donosi isključivo liječnik nakon pregleda i eventualnog uvida u laboratorijske nalaze.
Dugotrajan kašalj čest je kod pušača. Dugotrajno (višegodišnje) udisanje duhanskog dima vodi do razvoja kroničnog bronhitisa i raka pluća stoga se pušačima savjetuju redovite kontrole, radi pravovremenog otkivanja malignih bolesti pluća. Pod povećanim rizikom od razvoja bronhitisa i bronhalne astme su i tzv. „pasivni pušači“, osobito djeca.
U slučajevima srčanog zatajenja koje se može manifestirati kašljem, liječenje osnovne bolesti dovodi do prestanka kašlja.
Važno je napomenuti, posebno u vrijeme trenutne COVID-19 pandemije, da osobe koje kašlju trebaju primjenjivati temeljne zaštitne i higijenske mjere kako bi se širenje mikroogranizama (bakterija i virusa) u obliku aerosola zaustavilo, ili barem svelo na najmanju moguću mjeru. To podrazumijeva prekrivanje usta i nosa maramicom ili rukom (nadlakticom) kao i češće temeljito pranje ruku.
Lorena Bosnar dr. med.
Photos courtesy of Pixabay